Umaro Sissoco Embaló

Kufuma Wikipedia

Umaro Sissoco Embaló
Embaló mu 2019
6th President of Guinea-Bissau
Udindo wasono
Nyengo:
27 February 2020
Prime Minister Nuno Gomes Nabiam
Kupokela José Mário Vaz
18th Prime Minister of Guinea-Bissau
Nyengo:
18 November 2016 – 16 January 2018
Mlongozgi charu José Mário Vaz
Kupokela Baciro Djá
Kuwiska na Artur Silva
Umoyo wamunthu
Kubabika (1972-09-23) 23 September 1972 (vyaka 51)
Bissau, Portuguese Guinea
Chipani Madem G15
Nthengwa Dinisia Reis Embaló[1]
Sukulu Technical University of Lisbon
Complutense University
Military service
Allegiance  Guinea-Bissau
Mndanda Brigadier general

Umaro Mokhtar Sissoco Embaló (wakababika pa 23 Seputembala 1972) ni wandale wa ku Guinea-Bissau uyo wakuteŵetera nga ni pulezidenti wa Guinea-Bisau kufuma mu Febuluwale 2020.[2] Iyo ni nkhwantha ya vya ndyali na msilikari uyo wakaŵa nduna yikuru pakati pa Novembala 2016 na Janyuwale 2018.[3]

Umoyo[lemba | kulemba source]

Wakababikira ku Bissau, ndipo wakamalizga masambiro ghake gha vya ndyali pa Yunivesite ya Lisbon. Wakuyowoya makora Ciphwitikizi na Cisipanishi, kweniso Cingelezi, Cifurenci, Cirabu na Ciswahili.[4]

Embaló wakateŵeteranga usilikari, ndipo wakasambira vya kuvikilira charu ku National Defense Center of Spain. Wakazgoka mulara wa ŵasilikari.[4] Pambere wandambe uteŵeti wake wa ndyali, Embaló wakasambiranga nkhani za ku Africa na Middle East kweniso nkhani za kuvikilira caru, wovwiri wa caru cose, na za citukuko. Wakaŵa nduna ya vya ku Africa.

Upharazgi[lemba | kulemba source]

Embaló wakapangiska nduna yake pa 13 Disembala 2016 pamanyuma pakwimikika kuŵa nduna yikuru na President José Mário Vaz pa 18 Novembala 2016.

Ndipouli, Embaló wakatora udindo uwu apo wakaŵa pasi pa chivikiliro cha chipani chake, African Party for the Independence of Guinea and Cape Verde (PAIGC) icho kwizira mu Central Committee yake chikamupa voti ya kuleka kugomezga pa 26 November 2016.

Pakuŵa mulongozgi wa boma, wakathembanga waka kuti Social Renovation Party ndiyo yimovwire, iyo yikaŵa yaciŵiri pa vyalo vinandi mu National People's Congress of Guinea-Bissau.

Pa 13 January 2018, pamanyuma pa kusankhana maghanoghano na pulezidenti José Mário Vaz, wakasinthika kuyana na ivyo João Fadiá (nduna ya vya ndalama) na Botche Candé (nduna ya vya mukati) ŵakakhumbanga.[5]

Chisankho cha purezidenti cha 2019[lemba | kulemba source]

Embaló wakaluta ku mavoti gha purezidenti mu chaka cha 2019, wakimilira nga ni munthu wa Madem G15. Wakakhala pa malo ghaciŵiri, na mavoti 27%, mu cigaŵa cakwamba ca kuvota. Kuyana na vifukwa vyakwambilira na vyaumaliro ivyo vikapelekeka na wupu wa vyakusankha, iyo wakathereska mulongozgi munyake wakale wa boma, Domingos Simões Pereira, pa 54% na 46%. Ndipouli, uyo wakimikana nayo Domingos Simões Pereira wakalutilira kususka ivyo vikacitika. Nangauli khoti likuru la ku Guinea-Bissau na nyumba ya malango vikazomerezga yayi kuti waŵe na mwaŵi wa kulapa, kweni Sissoco Embaló wakacita phangano linyake mu hotelo yinyake mu Bissau kuti waŵe na mazaza gha kuŵa pulezidenti wa ku Guinea-Bissau. Ŵandyali ŵanandi mu Guinea-Bissau, kusazgapo nduna yikuru Aristides Gomes, ŵakamupa mulandu Sissoco Embaló kuti wakanozga boma kuwukira boma, nangauli pulezidenti wakufumapo Mário Vaz wakafumapo mwakuti Embaló watore mazaza.[6]

Wupu Wakulongozga[lemba | kulemba source]

Chisambizgo: Sissoco Embaló wakati muwuso wake ngwa "Embaloism", uwo wakulongosora kuti "ndondomeko, ndyali, na chitukuko", wakukayika kuti "palije boma lichoko panji pulezidenti muchoko" ndipo wakujiyaniska na Lee Kuan Yew na Rodrigo Duterte. Pakulimbana na vimbundi, wakalangura kuti mu caru cose muŵike makamera gha CCTV na kukora nduna ya vyaumoyo Antonio Deuna pa mulandu wa kunanga ndalama mu 2021.

Mu chaka cha 2020, boma lake likawona kuti ŵasilikari ŵa Economic Community of West African States ŵafumamo mu charu ichi pamanyuma pa chipani cha 2012 ndipo ŵakayezga kunozga maulendo gha ŵalongozgi ŵa vyaru vinyake, kusazgapo ulendo wakwamba wa boma la Portugal mu vyaka makumi ghatatu, na mawupu gha vyaru nga International Monetary Fund. Ulendo wake wakudanga nga ni mulongozgi wa chalo ukaŵa wa ku Senegal, Niger, na Nigeria mu March 2020.

Pa February 1, 2022, boma likayezga kutimbanizga Embaló.[7][8][9] Iyo wakati "ŵanandi" ŵa ŵasilikari ŵakakomeka mu "nthowa yakutondeka ya kuwukira demokilase".[10]

Vyawanangwa[lemba | kulemba source]

Vyakuvyaru vinyake

Ukaboni[lemba | kulemba source]

  1. "Guinée-Bissau – Umaro Sissoco Embaló : « Alpha Condé, Macky Sall, Compaoré, Sassou Nguesso, Kadhafi et moi » – Jeune Afrique". JeuneAfrique.com (in French). 27 Janyuwale 2020. Retrieved 7 Juni 2023.
  2. "Umaro Sissoco Embalo swears himself in as Guinea-Bissau president". BusinessDay (in English). 27 Febuluwale 2020. Retrieved 28 Febuluwale 2020.
  3. "Guinea-Bissau names new prime minister, fifth in nine months". DW (in English). Agence France-Presse and Reuters. 19 Novembala 2016.
  4. 4.0 4.1 "Umaro Mokhtar Sissoco Embalo". Général Embalo (in French). Archived from the original on 13 Malichi 2015. Retrieved 30 Janyuwale 2017.
  5. "Umaro Sissoco Embaló deixa Governo da Guiné-Bissau". DW (in Portuguese). Agência Lusa. 16 Janyuwale 2018.
  6. Darame, Braima; Agência Lusa (27 Febuluwale 2020). "Em meio a contencioso judicial, Sissoco toma "posse simbólica" como Presidente da Guiné-Bissau". DW (in Portuguese). Retrieved 28 Febuluwale 2020.
  7. "Fears of Guinea-Bissau coup attempt amid gunfire in capital". The Guardian (in English). 1 Febuluwale 2022. Retrieved 1 Febuluwale 2022.
  8. "Heavy gunfire heard near presidential palace in Guinea-Bissau". Al Jazeera (in English). Retrieved 1 Febuluwale 2022.
  9. "Gunfire near government house in Guinea-Bissau". France 24 (in English). Agence France-Presse. 1 Febuluwale 2022. Retrieved 1 Febuluwale 2022.
  10. "Guinea-Bissau president says 'many' dead after 'failed attack against democracy'". France 24 (in English). 1 Febuluwale 2022. Retrieved 1 Febuluwale 2022.
  11. Jordan Times
Mphala za ndale
Kujumphika na Prime Minister of Guinea-Bissau
2016–2018
Kupokela 
Kujumphika na President of Guinea-Bissau
2020–present
Pa mpando wasono