Singapore
| Republic of Singapore Republik Singapura
|
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Nyimbo: Majulah Singapura | ||||||
| Msumba Waboma kweneso Msumba Usani | Singapore | |||||
| Chiyowoyelo chaboma | Chingelezi, Malay, Mandarin, Tamil | |||||
| Mitundu ya Ŵanthu | {{{ethnic_groups}}} | |||||
| Mwenecharu | Singaporean | |||||
| Mtundu wa Boma | Parliamentary republic | |||||
| - | President | Tharman Shanmugaratnam | ||||
| - | Prime Minister | Lawrence Wong | ||||
| Ukulu wa Malo | ||||||
| - | Malo | 728.6 km2 281 sq mi |
||||
| Chiŵelengelo cha ŵanthu | ||||||
| - | 2024 estimate | 5,920,000 | ||||
| Ndalama | Singapore dollar (SGD) | |||||
| Mtundu Wanyengo | SGT (UTC+8) | |||||
| Woko la galimoto | kumazere | |||||
| ISO 3166 code | SG | |||||
| Intaneti yacharu | .sg | |||||
Singapore ni charu cha ku Southeast Asia icho chili pa chirwa pafupi na Malaysia na Indonesia.[1] Charu ichi chili na ŵanthu pafupifupi 6 miliyoni ndipo chili pa malo ngakuzingilizgika na maji mu Strait of Malacca na South China Sea.[2]
Mbiri
[lemba | kulemba source]Singapore yikazgoka koloni la British Empire mu 1819. Yikazgoka chigaŵa cha Malaysia mu 1963, kweni yikafumamo pa 9 August 1965 ndipo yikazgoka charu chakujiyimira.[3]
Ndale
[lemba | kulemba source]Singapore ni parliamentary republic na President nga mutu wa charu kweniso Prime Minister nga mutu wa boma. Chidikhiro chikuru ni People's Action Party (PAP), icho chalongozga kufuma 1959.[4]
Geography
[lemba | kulemba source]Singapore chili pa chirwa chikuru pamoza na vilimika pafupifupi 60, ndipo malo ghake ghachoko kweni ghali na ŵanthu ŵanandi chomene.[5]
Ŵanthu na Malimi
[lemba | kulemba source]Singapore chili na mitundu yiliŵiliŵi nga Malay, Chinese, Indian, na ŵanthu ŵanyake. Malimi ghachindika pa boma ni Chingelezi, Malay, Mandarin Chinese, na Tamil.[6]
Chisopa
[lemba | kulemba source]Ŵanthu ŵa ku Singapore ŵakusopa chisopa chosi: Buddhism, Christianity, Islam, Hinduism, na ŵanyake ŵambura chisopa.[7]
Chuma
[lemba | kulemba source]Singapore chili pa malo ghakuzirwa chomene pa chuma cha charu chapasi chifukwa cha port na finance sector. Charu ichi chili na GDP per capita yikuru chomene mu Asia.[8] Singapore ni membala wa ASEAN, UN, WTO, na Commonwealth of Nations.
Masambilo
[lemba | kulemba source]Masambilo ghakuŵa ghapachanya na mtundu wa STEM. University of Singapore yikukolerana na yunivesite zapachanya pa charu chose.[9]
Ukhalilo
[lemba | kulemba source]Singapore yili na vyakukhumbikwa vya mitheto, umozi, na kuwoneka makora. Ŵanthu ŵakuchindika unonono wa malo, vinthu vya m’boma, na chiŵelengero.[10] Mapwando ghakupambana nga Chinese New Year, Hari Raya Aidilfitri, Deepavali, na Christmas ghakusungika.
Pa intaneti
[lemba | kulemba source]
- ↑ "Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Singapore Population 2024". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "History of Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Government of Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Geography of Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Languages of Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Religion in Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Economy of Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Education in Singapore". Retrieved 2025-07-29.
- ↑ "Culture of Singapore". Retrieved 2025-07-29.
