Nkhokwe yakusungilako ndalama ya Zambia

Kufuma Wikipedia
Bank of Zambia
File:Bank of Zambia logo.png
HeadquartersLusaka
Established1964
Ownership100% state ownership[1]
GovernorDr. Denny Kalyalya[2]
Central bank ofZambia
CurrencyZambian kwacha
ZMW (ISO 4217)
Reserves2 530 million USD[1]
Websitehttp://www.boz.zm/

Banki ya Zambia (BoZ), ni banki yikuru ya Zambia.

Mwpatali[lemba | kulemba source]

Ntchito yikuru ya banki iyi nkhulongozga ndyali izo zikovwira kuti vinthu viŵe makora mu caru. Banki iyi yikovwira comene pakovwira ŵanthu kuti ŵaŵe na ndalama zinandi ndipo njumoza wa ŵanthu ŵakumanyikwa mu wupu wa Alliance for Financial Inclusion. Kweniso ni yimoza mwa maboma 17 agho ghakapangana kuti ghachitengepo kanthu pa nkhani ya ndalama pa nyengo ya ungano wa Global Policy Forum uwo ukachitikira ku Riviera Maya, Mexico mu 2011.[3]

Ntchito za Bank of Zambia[lemba | kulemba source]

  • Kupanga ndondomeko yiweme ya ndyali na kuyilondezga;
  • Kupeleka mabanki ku boma, mabanki gha malonda na kuchita nga ni wupu wakupeleka ndalama;
  • Kupeleka malaisensi, kulamulira na kulaŵilira mabanki na maofesi gha vya ndalama;
  • Kupanga ndondomeko ya ndalama zakukhora na zakukhora;
  • Kusamalira mabanki, ndalama ndi machitidwe a malipiro a Bank of Zambia.[4]

Kulamulira[lemba | kulemba source]

Kufuma waka apo yikambira, Banki ya Zambia yasintha vinthu vinandi. Nyengo yikati yajumphapo, gulu ili likamba kwendera chomene milimo yikuru ya banki. Kweniso, Banki iyi yalekeska ŵanthu awo ŵakugwira ntchito mu vigaŵa ivyo ŵanthu ŵakuwaro ŵangaŵawovwira. Vigaŵa ivyo pasono ŵakupeleka ku ŵantchito ŵakuwaro ni: kuvikilira kuwaro, ma kantini, na malo ghakusungirako vinthu. Chifukwa cha ndondomeko iyi, banki iyi yili na ŵantchito ŵakujumpha 1,400 ndipo sono ŵalipo ŵakujumpha 850. Kweni apo milimo yinandi ya nga ni iyi yikuleka kugwira nchito, yinyake iyo njakuzirwa comene yikuwoneka mu caru ciphya. Vigaŵa ivi vikupambana comene na vinyake.

Banki ya Zambia yili na madipatimenti khumi na ghanayi: Banking, Currency and Payment Systems, Bank Supervision, Board Services, Economics, Finance, Financial Markets, Human Resources, Information and Communication Technology, Internal Audit, Legal Services, Non-Bank Financial Institution Supervision, Procurement and Maintenance Services, Strategy and Risk Management, and the Security Division.[5]

Wupu Wakulongozga[lemba | kulemba source]

Bungwe la Bank of Zambia lili na kazembe, uyo ni mulaŵiliri, na ŵalaŵiliri ŵanyake ŵankhondi na yumoza awo ŵakusoleka na nduna ya vya ndalama na kunozga vyaru. Ŵalara ŵa banki ŵakwimikika kufuma mu ŵanthu awo ŵali na maluso gha bizinesi panji gha vya ndalama ndipo mbauteŵeti panji ŵantchito ŵa banki yayi. Ŵalaraŵalara wose ŵa wupu uwu mbalaraŵalara ŵa wupu uwu. Secretary of the Treasury wakuŵa mu wupu uwu kwambura mazaza gha kuvota. Mulara wa vyachuma nayo wakuŵapo yayi. Wachiŵiri wa pulezidenti wakusankhika na komiti kufuma pakati pa mamembala. Ŵalara ŵa wupu uwu ŵakwimikika kwa vyaka vitatu ndipo ŵangakhazikiskaso kwa vyaka vinyake vitatu. Wupu uwu ndiwo uli na mazaza ghose gha banki. Wakapanga ndondomeko ya Bank of Zambia.[6]

Mbili[lemba | kulemba source]

Banki ya Zambia yikamba mu 1938 apo ku Southern Rhodesia Currency Board kukaŵavya boma. Wupu uwu ukaŵa na vigaŵa nga ni Northern Rhodesia, iyo sono ni Zambia, na Nyasaland, iyo sono ni Malawi.

Mu 1954, Southern Rhodesia Currency Board yikasinthika zina kuŵa Currency Board of Rhodesia and Nyasaland, ndipo mu 1956 yikasinthika kuŵa Bank of Rhodesia and Nyasaland.

Mu 1964, Banki ya Zambia yikapangika kufuma ku Banki ya Northern Rhodesia, iyo yikapangika chaka cimoza kumasinda mu 1963 kufuma ku Lusaka munthavi wa Banki ya Rhodesia na Nyasaland.

Bank iyi yikati yapangika, ndipo yikati yapokera dango la Bank of Zambia Act mu 1965, yikakura ndipo yikenda makora mu vyaka vinandi. Kuyana na webusayiti yake, banki iyi yikagura masheya mu Development Bank of Zambia na Zambia National Commercial Bank ndipo yikaghanaghananga kuti yinganjira mu vyakurya.

Mu 1991, gulu la Movement for Multi-party Democracy (MMD) likamba kuwusa mu Zambia, ndipo likatora malo gha United National Independence Party (UNIP) ilo likawusa kwa vyaka 27. Boma liphya ili likakhumbanga kuti vinthu viŵe pa malo ghake, ndipo likakhumbanga kuti vinthu viŵe pa malo ghake. Banki iyi yikathereska chiwululu mu 2022.[7]

Mu chaka cha 2023, Banki ya Zambia (BoZ), mwakukolerana na Commission of Competition and Consumer Protection of Zambia (CCPC) yaŵikapo nthowa ya Protok's Artificial Intelligence Customer Experience (AICX) yakovwilira kuvikilira ndalama.[8]

Ŵalara ŵa boma[lemba | kulemba source]

Kazembe ni mulongozgi wa Banki ya Zambia.

Mu Ogasiti 2022, Kazembe wakuteŵetera nyengo ya vyaka vinkhondi na cimoza, iyo yingasinthikaso nyengo yinyake ya vyaka vinkhondi na cimoza, pamanyuma pakuti wasankhika na purezidenti wa Zambia na kukhomelezgeka na National Assembly ya Zambia pamanyuma pa malango ghaphya. Dango liphya ili likovwiraso kuti Banki Yikuru yiŵe yakujiyimira pawekha mwa kupeleka ukaboni wakuti wakulamulira na ŵimiliri ŵake ŵalutilirenge kuteŵetera. Para ŵafika pa mulandu uwu, ŵakweruzgika na khoti la ŵanthu ŵatatu.[9]

Mndandanda wa Atsogoleri a Bank of Zambia[lemba | kulemba source]

Kusunga Golide[lemba | kulemba source]

BoZ yikugura golide mu malo agha kufuma ku Kansanshi Copper Mine na Zambia Gold Company chifukwa cha katundu wake.[12]

Year Cummulative Gold Reserves US$ Source Notes
2021 43,000,000 [12][13]
2022 72,000,000 [13][14] target for 2022 is US$100 million in Gold [13]

Wonaniso[lemba | kulemba source]

Lua error: bad argument #2 to 'title.new' (unrecognized namespace name 'Portal').

Ukaboni[lemba | kulemba source]

  1. 1.0 1.1 Weidner, Jan (2017). "The Organisation and Structure of Central Banks" (PDF). Katalog der Deutschen Nationalbibliothek.
  2. "Zambian president fires central bank governor in surprise move". reuters.com. 22 August 2020. Retrieved 22 August 2020.
  3. Alliance, for Financial Inclusion (30 September 2011). "Maya Declaration Urges Financial Inclusion for World's Unbanked Populations". PR Newswire. Retrieved 20 April 2014.
  4. "Bank of Zambia". Bank of Zambia. 2020-05-27. Archived from the original on 2017-03-05. Retrieved 2020-05-27.
  5. "Bank of Zambia". Bank of Zambia. 2020-05-27. Archived from the original on 2017-02-12. Retrieved 2020-05-27.
  6. "Bank of Zambia". Bank of Zambia. 2020-05-27. Archived from the original on 2017-02-19. Retrieved 2020-05-27.
  7. "National bank hit by ransomware trolls hackers with dick pics". BleepingComputer (in American English). 18 May 2022. Archived from the original on 27 May 2022.
  8. Babic, Vanessa (21 January 2023). "Bank of Zambia deploys financial consumer protection solution". Proto. Archived from the original on 25 January 2023. Retrieved 25 January 2023.
  9. lusakatimes (22 August 2022). "boz-governor-and-deputies-gets-protection-they-cant-be-fired-without-valid-reasons". lusakatimes.com. {{cite web}}: |archive-date= requires |archive-url= (help)
  10. 10.00 10.01 10.02 10.03 10.04 10.05 10.06 10.07 10.08 10.09 10.10 10.11 10.12 10.13 10.14 "Governors". www.boz.zm.
  11. lusakatimes (27 September 2021). "denny-kalyalya-bounces-back-as-bank-of-zambia-governor". lusakatimes.com. Retrieved 23 August 2022.
  12. 12.0 12.1 zambianbusinesstimes (30 November 2021). "kasenseli-mine-closure-derails-boz-gold-reserves-build-up". zambianbusinesstimes.com. Retrieved 7 May 2022. {{cite web}}: |last= has generic name (help)
  13. 13.0 13.1 13.2 zambianbusinesstimes (20 May 2022). "gold-reserves-build-up-on-track-hits-63-million/". zambianbusinesstimes.com. Retrieved 20 May 2022. {{cite web}}: |last= has generic name (help)
  14. moneyfmzambia (22 August 2022). "bank-of-zambia-buys-us72-million-worth-of-gold-bullion". moneyfmzambia.com. Retrieved 23 August 2022.