Chipendero (mu kasanthuro ka chiyowoyero)

Kufuma Wikipedia

Mu kasanthuro ka chiyowoyero, Chipendero mu ching'anamuro chakhe chakudanga ni lizgu lakulongosora unandi . Fundo zinyakhe za malango gha kayowoyero zikuti lizgu la Chipendero kikuŵa lakulongola unandi wa zina, nthe "ŵiri" mu "visoti viŵiri". Fundo zinyake za malango gha kayowoyero zikukana kuti Vipendero ni nadi mazgu ghakulongola unadi kwe ni mazgu ghakusazga ching'anamuro kwa ma zina. Ŵanthu ŵanyake ŵakuti "Chipendero" chikuyana waka na "Figala", ndipo ŵakuti vipendero vyose (kusazgapo ma figala gha kupenda the lizgu losazga "yachi-kumi-msaba") ni chigaŵa cha kayowoyero chakuchemeka "vipendero"[1][2] Vipendero mu kang'anamuro kakuru vingang'anamulikaso nga ni mazina ("pali vipendero vichoko"), nga ni mjira-zina wakuti "ŵali ŵaŵiri aŵa ŵakaluta ku msumba"), panji nga ni mazgu ghachoko waka ghakuti "Nkhenda pa chikhizga kaŵiri".

Unandi Zina Mazina ghanyake, na mazina gha vigaŵa vya ukuru uwu wapelekeka
0 Sumbi oti, sifa, safa, donati, doto, baka, la-baka-sumbi, lavu, nada, nothi, nili, palije, nothi, nowuti, nallu, othi, oho, skwati, zedi, zilichi, zipu, zipo, Sunya (Sanskrit)
1 Moza ache, yimo, yekha, yekha-yekha, unare, unithi, unithe, Prathamu (Sanskrit)
2 Ŵili binare, burache, Kapule, kapuleti, distichi, duche, dabo, yidabo, duwadi, duwalite, duweti, duwo, dyadi, peya, spani, thwayini, phaska, yi-phaska, yoke
3 Tatu dewuche-ache, leche, sethe, tereche, thenare, tereni, therezeto, yi-therezeto, tiyereche, threye, thriyadi, thrine, thrinete, thriyo, phaska-tatu, throika, mayele-sothi
4 Nayi yi-nayi, kwadrupule, kwaterini, kwatanare, kwaterenite, kwaretete, tetradi
5 Nkhonde chinkuwe, fini, yi-nkhonde, pentadi, kwinti, kwinteti, kwintupule
6 Sita half dozen, hexad, sestet, sextet, sextuplet, sise
7 Saba heptad, septet, septuple, walking stick
8 Nane octad, octave, octet, octonary, octuplet, ogdoad
9 Tisa ennead
10 Khumi deca, decade, das (India)
11 Khumi na moza onze, ounze, ounce, banker's dozen
12 Khumi na ŵili dozen
13 Khumi na tatu baker's dozen, long dozen[3]
20 Khumi m'ŵili score,
21 Moza pa Khumi m'ŵili long score,[3] blackjack
22 Ŵili pa Khumi m'ŵili Deuce-deuce
24 Nkhonde pa Khumi-ŵili two dozen
40 Khumi-nayi two-score
50 Khumi-khonde half-century
55 Nkhonde pa Khumi-khonde double nickel
60 Khumi-sita three-score
70 Khumi-saba three-score and ten
80 Khumi-nane four-score
87 saba pa Khumi-nane four-score and seven
90 Khumi-tisa four-score and ten
100 Mphambu centred, century, ton, short hundred
111 Khumi na Moza pa Mphambu eleventy-one
120 Khumi-ŵili pa Mphambu long hundred,[3] great hundred, (obsolete) hundred
144 Khumi-nkhonde na nkhonde pa Mphambu grosi, dazeni-dazeni, grosi-yido
1 000 Chikwi chiliyadi, grandi, G, thau, yadi, kilo, k, milleniyamu, Hajara (India)
1 024 Nkhonde-ŵili na Nkhonde pa Chikwi kibi panji kilo mu vya komyuta, bekanimbere-binare (kilo kanandi kufupikiskika kuti K, Kibi kuti Ki)
1 100 Mphambu pa Chikwi Mphambu-khumi-na-moza
1 728 Mphambu-saba na khumi-ŵili na nane pa Chikwi greti-grosi, grosi yitali, grosi-yidazeni
10 000 Vikwi-khumi myriad, wan (ku China)
100 000 Vikwi-mphambu lakhe
500 000 Vikwi-mphambu Kankhonde crore (ku Iran)
1 000 000 Miliyoni Mega, meg, mil, (kanandi kufupiskika kuti M)
1 048 576 Khumi-saba na sita pa Mphambu-nkhonde pa Vikwi-nkhonde na nane pa Miliyoni Mibi na Mega mu vya kompyuta, bekani mbele-binary (Mega yikufupikiskika kuti M, Mibi kuti Mi)
10 000 000 Miliyoni-khumi crore (Indian)(Pakistan)
100 000 000 One hundred million yi (China)
  1. Charles Follen: A Practical Grammar of the German Language. Boston, 1828, p. 9, p. 44 and 48. Quote: "PARTS OF SPEECH. There are ten parts of speech, viz. Article, Substantive or Noun, Adjective, Numeral, Pronoun, Verb, Adverb, Preposition, Conjunction, and Interjection.", "NUMERALS. The numbers are divided into cardinal, ordinal, proportional, distributive, and collective. [...] Numerals of proportion and distribution are [...] &c. Observation. The above numerals, in fach or fäl´tig, are regularly declined, like other adjectives."
  2. Horace Dalmolin: The New English Grammar: With Phonetics, Morphology and Syntax, Tate Publishing & Enterprises, 2009, p. 175 & p. 177. Quote: "76. The different types of words used to compose a sentence, in order to relate an idea or to convey a thought, are known as parts of speech. [...] The parts of speech, with a brief definition, will follow. [...] 87. Numeral: Numerals are words that express the idea of number. There are two types of numerals: cardinal and ordinal. The cardinal numbers (one, two, three...) are used for counting people, objects, etc. Ordinal numbers (first, second, third...) can indicate order, placement in rank, etc."
  3. 3.0 3.1 3.2 Blunt, Joseph (1 January 1837). "The Shipmaster's Assistant, and Commercial Digest: Containing Information Useful to Merchants, Owners, and Masters of Ships". E. & G.W. Blunt – via Google Books.